I WOKE UP IN DOWN UNDER -

Australija / 28 travnja, 2023

TROŠKOVI ŽIVOTA U AUSTRALIJI

Australija se redovito nalazi na listi zemalja sa najvišim plaćama na svijetu, ali isto tako je i jedna od zemalja sa najvišim troškovima života. Sydney se već nekoliko puta našao na listi najskupljih gradova na svijetu, a prošle je godine zauzeo 10. mjesto, nakon Pariza i Copenhagena.

No, standard određene države ne ovisi samo o visini prihoda, već o kupovnoj moći građana. Pa, koliko zapravo košta život u Australiji i koliki je životni standard u jednoj od najpoželjnijih država svijeta?

LOKACIJA IGRA VELIKU ULOGU

Toškovi života u Australiji uvelike ovise u kojem se dijelu Australije nalazite. Baš kao što se troškovi života u ostatku svijeta razlikuju između velikih, milijunskih gradova i manjih, ruralnih gradova, isto tako se troškovi života u Sydneyju razlikuju od troškova života u gradovima regionalne Australije.

Generalno, troškovi života u velikim gradovima Australije (Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth) su osjetno viši od drugih dijelova Australije, a troškovi se također razlikuju i između velikih gradova, gdje Sydney nedvojbeno zauzima prvo mjesto. Budući da su troškovi života u Sydneyju viši od ostalih dijelova Australije, plaće su također više nego u ostalim gradovima.

KOLIKO SE ZARAĐUJE U AUSTRALIJI?

Prema zadnjim podacima Australskog zavoda za statistiku, prosječni bruto tjedni dohodak po osobi iznosi 1800AUD, odnosno 7800AUD mjesečno. Važno je napomenuti da su Australije sve plaće izražene u bruto vrijednostima, tako da u ovom slučaju znači da je to prosječan mjesečni neto dohodak od 5800AUD. Za izračunavanje neto plaće postoje razni kalkulatori poput ovoga.

Naravno, ovaj podatak je samo prosjek te se ta cifra uvelike razlikuje među australskim saveznim državama (primjerice plaće u Novom Južnom Walesu su više nego na Sjevernom Teritoriju) i različitim sektorima, gdje su u pojedinim sektorima plaće mnogo više od prosjeka, dok su u drugim sektorima plaće niže od prosjeka. Ukoliko vas zanimaju primanja po sektorima ili želite naći detaljnije informacije o primanjima u Australiji, to možete pogledati ovdje.

U nastavku možete usporediti prosječnu australsku plaću sa troškovima života.

CIJENE SMJEŠTAJA

Smještaj je definitivno jedan od najskupljih troškova života, posebice u velikim gradovima gdje se stanarine i cijene nekretnina penju iz dana u dan. Iz tog razloga, mladi ljudi sve duže ostaju živjeti sa roditeljima ili žive sa cimerima. Nije neobično dijeliti stan ili kuću sa nekoliko cimera, niti je neobično da osobe u 30.-tima još uvijek žive sa cimerima jer si rijetki mogu priustiti živjeti sami u podstanarstvu.

Mnogima se kupnja nekretnine čini nedostižna, budući da cijene nekretnina rastu iz dana u dan. Primjerice, trenutno je prosječna cijena nekretnine u Sydneyju milijun dolara!

Baš kao i cijene nekretnina, cijene stanarina također rastu iz dana u dan. Tako će vas studio nedaleko od centra Sydneyja trenutno doći oko 2000AUD mjesečno, a dvokrevetni stan oko 4800AUD mjesečno.

Valja napomenuti da su cijene stanarina u Australiji prikazane tjedno, ne mjesečno. Stoga, imajte to na umu ukoliko budete pretraživali stanove kako se nebi zbunili i pomislili da je 500$ cijena mjesečne stanarine!

TROŠKOVI HRANE

Zadnja istraživanja pokazuju da prosječni Australac mjesečno potroši oko 600AUD na namirnice. Naravno, ta brojka uvelike ovisi o prehrambenim navikama i o tome radi li se o samcu ili obitelji s nekoliko djece.

Dolje možete naći prosječne cijene osnovnih namirnica:

Kruh: 4AUD
Mlijeko (1L): 3AUD
Kilo jabuka; 7.50AUD
Kilo naranča: 6AUD
Kutija jaja (6 jaja) – 5AUD
Pileća prsa (1kg) – 15AUD
Svinjetina (1kg) – 20AUD
Mljeveno meso – 10AUD
Goveđe mljeveno meso (1KG) – 15AUD
Voda (1L) – 2.50AUD
Coca-cola (1L) – 4AUD
Kinder bueno (1 komad) – 2AUD
Kutija cigareta (Bijeli Marlboro) – 54AUD
Boca vina (1L) – 20AUD
Boca viskija (Jack Daniels – 700ml) – 62AUD

Budući da su ovo prosječne cijene namirnica, neke namirnice mogu koštati više ili manje od navedenog, ovisno o tome jesu li to namirnice robne marke ili određenog branda. Ukoliko vas zanimaju detaljnije cijene, možete pogledati stranice najvećih nacionalnih trgovačkih lanaca, Woolworths i Coles.

REŽIJE

Što se tiče troškova režija, to također uvelike ovisi o životnim uvjetima pojedinca, no dolje možete pronaći prosječne cijene režija po kućanstvu u Australiji:

Struja: 120AUD mjesečno

Plin: 65AUD mjesečno

Voda: 68AUD mjesečno

Internet: 80AUD mjesečno

Struja, voda i plin se većinom plaćaju kvartalno, odnosno svaka 3 mjeseca, dok se internet plaća svaki mjesec.

PRIJEVOZ

U usporedbi sa Hrvatskom, cijene goriva u Australiji su jeftinije, s time da je trenutno prosječna cijena goriva 1.80AUD po litri. Ipak, budući da su njihovi gradovi rasprostranjeniji od europskih gradova, auto je prijeko potreban za svakodnevni život. Vrlo je moguće da se do najbližeg dućana morate voziti 15 minuta autom, a posao vam je udaljen 30 km od kuće. To znači da ćete svakodnevno autom preći puno veće udaljenosti nego netko tko živi u Hrvatskoj.

Ukoliko se često koristite javnim prijevozom, to bi vas moglo doći oko 200AUD mjesečno, ovisno o gradu i koliko koristite javni prijevoz. Nažalost, javni prijevoz je često razočaravajući te gotovo i nepostojeći izvan većih gradova, a zbog velikih udaljenosti ste primorani posjedovati auto.

ZDRAVSTVO

Zdravstvo u Australiji nije jeftino. Iako država pokriva dio troškova svojim građanima, dio troškova morate izdvojiti iz svog džepa. Ako trebate ići kod doktora opće prakse ili vaditi krv, u većini slučajeva nećete morati ništa platiti. No, ako vas doktor opće prakse pošalje na pregled kod specijalista, to vas može koštati između 200-400AUD po pregledu, s time da vam država subfinancira dio tog iznosa (većinom između 15-30%).

Svaki specijalist ima svoje cijene, stoga je prilikom naručivanja preporučljivo provjeriti koliko će vas doći pregled i upitati pokriva li dio tog iznosa država. Ukoliko pokriva, najbolje je provjeriti o kojem se iznosu radi kako se ne biste iznenadili kada se pojavite na pregledu i saznate da trebate platiti cifru veću od očekivane.

A ukoliko trebate posjetiti zubara, taj odlazak bi vas mogao skupo koštati, posebice ako morate vaditi zub ili liječiti kanale korijena zuba, jer država ne pokriva ništa. Mene je primjerice liječenje kanala jednog zuba došlo 2000AUD, a možete zamisliti koliko koštaju implatanti i zubne proteze! Briga o zubima i popravljanje zuba u Australiji može biti toliko skupa da mnogo Australaca odlazi na Tajland popraviti zube jer ih sa svim dodatnim troškovima (avionske karte, hotel) popravak zubi na Tajlandu i dalje košta manje nego u Australiji.

Postoji i privatno zdravstveno osiguranje koje nije obavezno za građane Australije i koje vam onda pokriva veći dio zdravstvenih troškova, kao i neke troškove odlaska kod zubara, primjerice dva pregleda kod zubara godišnje. Koje troškove privatno zdravstveno osiguranje pokriva i u kojem postotku, ovisi o polici osiguranja koju plaćate i bitno se o svemu tome informirati prije nego li se odlučite plaćati osiguranje kako biste bili sigurni da vam se uopće isplati plaćati dodatno privatno osiguranje.

Ipak, ukoliko ste pripadnik nižeg socio-ekonomskog staleža ili ste osoba sa invaliditetom, država vam pokriva puno veći dio zdravstvenih troškova, no ne i troškove odlaska zubaru. Djeci do 18.godine života država pokriva popravak zubi do 500AUD godišnje, što i nije tako puno s obzirom da vas samo jedan posjet zubaru može toliko koštati! Za zubne aparatiće morate izdvojiti iz svog džepa, a cijene se kreću od 5000-15000AUD! Želite imati lijepe zube? Za to ćete morati i dobro platiti!

Nasreću, većinu lijekova na recept pokriva država te vi morate nadoplatiti malu cifru. Osobno nikada nisam nikada morala platiti više od 10AUD.

Osobe koje nemaju australsko državljanstvo ili PR (permanent residency) moraju plaćati privatno osiguranje i nemaju pravo na subvencionirano javno zdravstvo od države.

OBRAZOVANJE

Baš kao i zdravstvo, obrazovanje u Australiji može biti skupo. Postoje javne i privatne škole, no mnogo roditelja šalje djecu u privatne škole zbog bolje kvalitete obrazovanja. Cijena školske godine za jedno dijete u privatnoj školi može iznositi između 5000-35000AUD, ovisno o školi i njenom prestižu.

Ukoliko se nakon završetka srednje škole odlučite ići na fakultet, to vas također može skupo koštati, no australska vlada kao pomoć nudi studentske kredite svojim građanima. Većina studenata koristi studentske kredite kako bi završili studij, a studentski krediti funkcioniraju na način da studenti ne plaćaju ništa dok ne počnu raditi i zarađivati određenu svotu novca. Jednom kada počnu zarađivati tu svotu, država uzima određen dio poreza iz plaće za otplaćivanje studentskog kredita. Više o studiranju u Australiji i troškovima školarna možete pročitati ovdje.

OSTALI TROŠKOVI

Ostali troškovi života ponajviše ovise o životnom stilu pojedinca i interesima, no ovdje ću navesti najčešće troškove:

Prosječna članarina za teretanu: 60AUD mjesečno

Prosječni trošak vrtića za dijete: 118AUD po danu (da, jako skupo!)

Prosječna cijena šišanja: 30AUD za muškarce, 60-200AUD za žene, ovisno o dužini kose

Prosječna cijena večere u restoranu (3 slijeda): 80UAD po osobi

Prosječna cijena kino ulaznice: 20AUD

Prosječna cijena Heineken pive (0.5l) u baru: 8AUD

Prosječna cijena čaše vina u baru: 10AUD

Prosječna cijena take-away kave: 4AUD

Najnoviji Macbook Pro: 3200AUD

Generalno ćete za isti mobitel ili laptop platiti nižu cijenu u Australiji nego u Hrvatskoj. Uspoređujući neke modele laptopa u oboje zemlje, cijene su bile osjetno više u Hrvatskoj.

Cijene odjeće popularnih brandova poput Nike, Adidas, H&M itd. su većinom iste kao i u Hrvatskoj, no postoje outleti gdje se može pronaći odjeća popularnih brandova po puno nižim cijenama. Osim odjeće svjetskih brandova, odjeća je generalno dosta skuplja u odnosu na Hrvatsku, osim ako ne kupujete u jeftinijim dućanima gdje je i kvaliteta robe lošija.

Roba luksznih brandova poput Michael Kors, YSL, i ostalih je uglavnom malo jeftinija u odnosu na Hrvatsku, kao i cijene nekih brendova kozmetike.

Prema svemu navedenome, kako bi vi ocijenili životni standard u Australiji? Mislite li da je prosječna australska plaća dovoljna za troškove života?

Australija / 16 listopada, 2022

5 LOŠIH STRANA ŽIVOTA U AUSTRALIJI

U jednom od prethodnih postova sam pisala o dobrim stranama života u Australiji. No, nigdje nije sve savršeno, pa tako ni u Australiji! U ovom sam postu odlučila pisati o pet loših strana o životu u Australiji, a ako vas zanima koje su to, nastavite čitati.

1. PRIRODNE OPASNOSTI

Australija je poznata po napadima morskih pasa i najotrovnijim zmijama i paucima. I to nažalost nije samo mit. Pauci su doista posvuda, a jedan od najpoznatijih paukova kojega često možete naći u domovima je huntsman (pauk lovac). Iako je pauk velik i neugodnog izgleda pa izaziva strah kod mnogo ljudi, nije agresivan i otrovan. Međutim, postoji mnogo otrovnih vrsta tako da je uvijek potrebno biti na oprezu. Treba se paziti zmija, posebice ukoliko provodite vrijeme na otvorenom izvan naseljenih mjesta, ali i u gradovima. U nekim ‘divljim’ gradskim parkovima možete vidjeti znakove koji upozoravaju na opasnost od zmija. I vjerujte mi, shvatite ovaj znak ozbiljno! Nekoliko mjeseci nakon preseljenja u Australiju šetala sam se parkom u Sydneyju i ugledala smeđu zmiju…Moram li reći da sam pobjegla glavom bez obzira u suprotnom smjeru?

A osim na kopnu, opasnosti vrebaju i u vodi…Zbog jakih morskih struja, nije preporučeno udaljavati se od obale, a neke meduza koje žive u australskim morima, mogu izazvati smrt. Napadi morskih pasa su rijetki, ali ne i neobični. Prije nekoliko mjeseci, morski pas je napao kupača na plaži u Sydneyju koji je izgubio život.

A osim navedenih opasnih životinja, tu je i vrlo opasno sunčevo zračenje! Nad Australijom se nalazi ozonska rupa zbog koje je UV zračenje pojačano. Zaboravite na SPF +15 ili +30, ovdje se koristi samo +50. Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da je sunce veoma opasno! Prije nekoliko mjeseci sam provela cijeli dan na otvorenom i nanovo nanosila kremu svakih 2-3 sata, no pretpostavljam da nisam stavila dovoljno kreme na stopala i ondje sam izgorila. Osim ljeti, sunce je opasno i zimi, tako da ukoliko planirate provoditi dosta vremena na otvorenom, obavezno se namažite zaštitnim faktorom i zimi!

2. DALJINA

Svi znaju da je Australija daleko. I ja sam to znala prije negoli sam se preselila u Australiju. Ali tek nakon preseljenja sam shvatila koliko je sve zaista daleko i koliko to utječe na vaš život. Za razliku od dijaspore u Njemačkoj ili Irskoj koji doma dolaze nekoliko puta godišnje, ta mogućnost je otežana za nas koji živimo u Australiji. Čak i ako imate dva tjedna godišnjeg, zbog skupoće avionske karte i duljine putovanja (najmanje 24 sata u jednom smjeru) puno je teže otputovati doma nego nekome tko živi u Europi. Odsječeni ste od obitelji i prijatelja. Kada vama završava dan i spremate se u krevet, njima dan tek počinje. To znači da ih ne možete samo nazvati kada poželite već uvijek morate imati na umu da postoji velika vremenska razlika.

Živeći u Europi, navikla sam da za sat vremena vožnje možete biti u drugoj državi. U Australiji se vozite avionom četiri sata i još uvijek ste u istoj državi. Let od Sydneyja do Pertha traje pet sati! Ukoliko planirate odmor izvan Australije na to ćete morati biti spremni izdvojiti nekoliko tisuća dolara, posebice u zadnje vrijeme kada su avionske karte jako poskupile zbog korona krize.

Osim što je Australija udaljena od ostalih kontinenata, udaljenosti unutar zemlje su također velike. Gradovi su jako rašireni pa, osim ako ne živite u bližem centru, auto vam je prijeko potreban. Nije neobično da se najbliži supermarket ili stanica za vlak nalaze 20 minuta vožnje autom od vaše kuće ili da izgubite 1-2 sata na putovanje do posla. Također, gradski prijevoz zaostaje za drugim naprednim zemljama. Na primjer, Sydney trenutno ima samo jednu podzemnu liniju, vlakovi često kasne ili su otkazani, a autobusi za neke udaljenije gradske kvartove prestaju voziti u 6 popodne. Javni prijevoz u manjim gradovima je često još lošiji ili nepostojeći. Zbog ovih razloga, u Australiji svi voze auto već od 17-te ili 18-te godine.

Međugradske udaljenosti su također velike, tako da većina ljudi putuje avionom iz jednog grada u drugi. Naravno, takve udaljenosti oduzimaju dosta vremena u danu što utječe na kvalitetu života i količinu slobodnog vremena, kojeg ako radite od ponedjeljka do petka i nemate baš previše.

3. NEDOSTATAK POVIJESTI I IDENTITETA

Australija je relativno nova zemlja koja je potpunu neovisnost od Velike Britanije stekla tek 1942.godine. Budući da sam većinu života provela u Hrvatskoj i putovala po zemljama Europe, navikla sam na bogatu tisućljetnu povijest i jasno izražen identitet europskih naroda. Svaka zemlja Europe ima svoju povijest, jezik, kulturu i običaje. Fascinantno je kako se na tako malom prostoru razvilo toliko različitih država, kultura i jezika.

Australija je potpuna suprotnost tome. Nema dugu povijest i jasno razvijen identitet, a u gradovima možete naći tek poneke povijesne građevine koje datiraju iz 19. stoljeća. Za usporedbu, najstarija građevina u Australiji, Elizabeth farm, je izgrađena u 18.stoljeću, dok najstarija građevina u Hrvatskoj, Augustov Hram, datira iz 2. stoljeća prije Krista.

Upravo zbog ove kratke nacionalne povijesti, identitet i kultura australskog naroda je još uvijek u nastajanju. Nekoliko puta sam doživjela da se osoba rođena u Australiji izjašnjava kao Talijan, Nijemac ili Hrvat, iz razloga što su im bake i djedovi emigrirali iz jedne od tih zemalja, iako oni osobno nikada nisu posjetili tu zemlju, ne pričaju jezik i ništa ih ne veže ondje, osim njihovog podrijetla. Iako mi je to neobično budući da se s nečim sličnim nisam susretala odrastajući u Hrvatskoj, to je i razumljivo budući da je Australija jedna od zemalja sa najvećom stopom imigranata.

Čak je 49% stanovništva rođeno izvan Australije ili im je jedan od roditelja rođen izvan Australije, a 23% Australaca kod kuće ne govori engleski jezik. Nacionalni identitet Australije se dosta promijenio u zadnjih 50 godina, a današnja Australija je spoj različitih kultura i naroda. Zadnjih nekoliko godina sve više i više migranata dolazi iz azijskih i arapskih zemalja tako da se demografija Australije drastično mijenja. Ako prošetati nekim dijelovima Sydneyja, na trenutak ćete zaboraviti da se nalazite u Australiji i osjećati ćete se kao da se nalazite u nekim dijelovima Azije.

Iako je Australija multikulturalna zemlja gdje se rasizam i diskriminacija osuđuju, prikriveni rasizam i dalje postoji. Statistike pokazuju da je svaki pet Australac doživio neki oblik rasizma, posebice pripadnici muslimanske vjeroispovijesti.

A zbog nedostatka povijesti i identiteta, ne postoji ni tradicionalna australska kuhinja. Ako pitate Australca da vam preporuči neko od njihovih tradicionalnih jela, preporučiti će vam Vegemite, što je zapravo vrsta namaza koji se stavlja na tost. Za nekoga tko dolazi iz zemlje gdje imamo bogatu kuhinju i različita tradicionalna jela iz svakog kutka države, to me veoma iznenadilo. Moderna australska kuhinja je zapravo spoj različitih kuhinja iz cijeloga svijeta, no tradicionalna australska jela ne postoje. To naravno ne znači da ćete u Australiji ostati gladni jer zbog velikog broja migranata možete naći razne kuhinje svijeta, od talijanske, meksičke, tajlandske, do korejske.

4. STIL ŽIVOTA

Već sam u jednom od prethodnih postova pisala kako Australci pridaju veliku važnost poslu i karijeri, a velike udaljenosti u većim gradovima ostavljaju malo slobodnog vremena preko tjedna. Iz tog razloga, socijalni život se odvija uglavnom preko vikenda. A čak i tada, ukoliko vam prijatelj živi na drugom kraju grada, druženje ćete morati organizirati tjednima ranije. Upravo zbog individualističkog načina života, fokusa na materijalna bogatstva i velikih udaljenosti u velikim gradovima, prijateljske i obiteljske vrijednosti nisu toliko jako izražene kao u hrvatskome društvu.

Iako su ljudi generalno ljubazni i druželjubivi, odnosi su dosta površni i puno je teže stvoriti neka dubinska prijateljstva. To može stvoriti osjećaj usamljenosti i otuđenosti, posebice ako ste odrasli u zemlji sa drugačijim stilom života i kulturnim vrijednostima. Ono što meni najviše fali su socijalna druženja preko tjedna, poput odlaska na kavu s prijateljima i više slobodnog vremena za bavljenje hobijima. Nedostaje mi onaj osjećaj da se život od ponedjeljka do petka ne vrti samo oko posla i zarađivanja novaca i dublji, istinski odnosi koji se ne svode samo na viđanje svakih par mjeseci i dogovaranje tjednima unaprijed.

Osim toga, ubrzan način života u velikim gradovima i nedostatak vremena često dovodi do nezdravog načina života. Kava se kupuje za van (take away), za ručak se jede brza hrana, a zbog velikih udaljenosti svugdje se vozi autom. Food court u shopping centru vikendom vrvi obiteljima koje su došle u McDonalds ili neki drugi lanac brze hrane na ručak. Ako putujete autocestom i želite stati nešto pojesti, u ponudi ćete naći samo lance brze hrane, poput McDonaldsa ili KFC-a, a vrlo vjerojatno i food court u blizini vašeg posla ne nudi puno zdravije opcije za ručak.

Uz to, u Australiji se sve zatvara vrlo rano, što znači da ćete teško moći negdje popiti kavu iza 4 popodne, ako ste gladni iza 9 navečer većina restorana više ne poslužuje hranu, a ako želite otići u popodnevni shopping, zaboravite na to jer se dućani zatvaraju u 5 popodne. Radite od ponedjeljka do petka od 9 do 5? Vaš doktor također. Trebate u banku? Nažalost, banka također radi do 5 popodne. Želite otići na poštu nakon posla? Pošta se zatvorila u 5 popodne…U Australiji se život odvija rano, za razliku od Hrvatske, što zahtijeva promjenu nekih navika i prilagodbu na drukčiji stil života.

5. NANNY STATE

Australija se često naziva ‘’nanny state’’ zbog svojih strogih pravila i zakona. I dok neka pravila i zakoni doprinose dobrom uređenju države, nekada ti zakoni mogu biti malo i pretjerani. Na primjer, na australskim autocestama ne smijete voziti više od 110 km/h, a na autocestama unutar grada 80 km/h. Da biste dobili punu, neograničenu (full-licence) vozačku dozvolu treba vam čak 3 godine od položenog vozačkog ispita! Ako vozite prebrzo, vrlo vjerojatno će vas uslikati jedna od brojnih kamera na cestama i na kućnu adresu će vam stići kazna. Ukoliko nemate punu vozačku dozvolu, nakon samo nekoliko prekršajnih bodova, biti će vam oduzeta vozačka dozvola na tri mjeseca. A za vrijeme praznika i blagdana, za ikakav prekršaj dobivate dvostruko više kaznenih bodova.

Želite se opustiti u noćnom izlasku? Zaštitar ispred kluba ili kafića vas ima pravo pitati koliko ste pića popili i ne dopustiti ulazak. Popili ste par rundi? Konobar vam može odbiti prodati alkoholna pića ako smatra da ste previše popili. Kratka žestoka pića (shootere) je zabranjeno prodavati u barovima kasno navečer, a alkohol možete kupiti samo u posebnim dućanima (liquor stores) koji imaju licencu za prodaju alkohola.

Kazne tijekom lockdowna za prekršaje poput nenošenja maski, izlaska za vrijeme pripisane samoizolacije, ili davanja krivih informacija su iznosile i do 5000$, a Australija je tek prije manje od 6 mjeseci u potpunosti otvorila svoje granice, nakon više od dvije godine zatvorenih granica zbog pandemije koronavirusa. Zbog strogog režima lockdowna, više od 500 000 ljudi se odselilo iz savezne države Viktorije, a Melbourne je proglašen gradom koji je proveo najviše vremena na svijetu u lockdownu (čak 262 dana 2021.godine!)

Ovo su samo neki od primjera s kojima se svakodnevno susrećete živeći u Australiji. Iako podržavam zakone koji pridonose uređenju države, strogi režim može imati i negativne psihološke posljedice. Primjerice, stroge mjere zbog koronavirusa su imale negativan učinak na psihološko stanje Australaca i uzrokovale anksioznost, depresiju i suicidalne misli kod mnogih.

Australija / 29 kolovoza, 2022

STUDIRANJE U AUSTRALIJI

U današnje vrijeme, mnogi studenti razmišljaju o odlasku na studij u inozemstvo ili o privremenom studiranju na stranim sveučilištima u sklopu studentskih razmjena. Kao neki od razloga za studiranje u inozemstvu često se navode pristup boljem obrazovanju i suvremenijim metodama učenja, međunarodno priznata diploma, bolje poslovne prilike, usavršavanje drugih jezika i proširivanje vidika. Budući da sam preddiplomski studij završila u Hrvatskoj, a diplomski studij u Australiji, odlučila sam prenijeti svoje iskustvo studiranja u inozemstvu i razlikama između obrazovnih sustava.

SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA U AUSTRALIJI

U Australiji trenutno postoji 39 sveučilišta, a od toga se 7 nalaze na listi 100 najboljih sveučilišta na svijetu. Australski sustav visokog obrazovanja se dijeli na višu školu (associate degree), preddiplomski studij, diplomski studij i doktorat.

Associate degree ili viša škola je studij u trajanju od dvije godine i najniži je stupanj visokog obrazovanja. Ovakav tip studija je većinom ponuđen na koledžima i samo ponekim sveučilištima, a fokusiran je na praksu i pripremu studenata za tržište rada u odabranom zanimanju.

Preddiplomski studij u principu traje tri godine, no postoje i studiji koji traju četiri, pet ili čak šest godina. To su većinom dvopredmetni studiji (double degrees), gdje nakon završetka studija imate dvije diplome, primjerice diplomu iz prava i inženjerstva (Bachelor of Law/Bachelor of Engineering), što znači da možete raditi i kao pravnik i kao inženjer. Većina studenata u Australiji odlazi samo na preddiplomski studij jer ste nakon preddiplomskog studija u potpunosti kvalificirani za početak karijere. Meni je u početku bilo čudno kada bih rekla Australcima da sam na diplomskom studiju, a oni bi na to pozitivno reagirali i pohvalili me jer se u Hrvatskoj većina studenata odlučuje ići na diplomski studij i na to se ne gleda kao nešto posebno.

Nakon završetka preddiplomskog studija, studenti koji žele mogu upisati Honours, što je zapravo jedna dodatna godina u kojoj vrše istraživanje o nekoj temi iz područja studija i pišu rad. Većina preddiplomskih studija ne zahtjeva obavezno pisanje završnog rada, već diplomu steknete kada ste položili sve predmete, tako da je Honours dobra opcija za studente koji žele vršiti neko istraživanje, raditi kao asistent na sveučilištu ili upisati doktorat.

Diplomski studij u Australiji traje jednu ili dvije godine i uglavnom je fokusiran na specijaliziranje u području u kojem radite. Primjerice, ukoliko ste završili preddiplomski studij psihologije, no izričito vas zanima obrazovna psihologija ili psihologija djece i želite se daljnje u tome specijalizirati, upisati ćete diplomski studij. Često je uvjet za upis diplomskog studija radno iskustvo u području u kojem se želite specijalizirati, primjerice da imate 2-3 godine radnog iskustva kao psiholog. To pravilo ne vrijedi za sve diplomske studije i uistinu ovisi o području studija koje vas zanima. Osim proširenja znanja, diplomski studij se često upisuje ukoliko želite promijeniti karijeru. Studirali ste ekonomiju na preddiplomskom studiju, no onda ste shvatili da vam se ipak ne sviđa raditi kao ekonomist i želite postati grafički dizajner? Možete upisati diplomski studij iz grafičkog dizajna i postati grafički dizajner. Meni se jako sviđa ta fleksibilnost i to što u većini slučajeva možete bez problema promijeniti karijeru ako ste shvatili da ono što ste odlučili studirati sa 18 godina nije za vas.

Diplomski studiji se dijele na Masters by coursework i Masters by research. Masters by coursework je klasičan diplomski studij gdje slušate kolegije i kada položite kolegije, dodijeljena vam je diploma. Većina diplomskih studija ne zahtijeva obavezno pisanje diplomskog rada, no nude tu opciju ukoliko želite pisati rad. Masters by research je više usredotočen na istraživanje i pisanje obaveznog diplomskog rada pa ako vas zanima rad u akademiji, onda je to dobar izbor.

Ukoliko želite nastaviti obrazovanje nakon preddiplomskog studija, no ne želite ići na diplomski studij, sveučilišta nude opcije poput Graduate Certificate i Graduate Diploma. Graduate Certificate vam nudi opciju slušanja samo nekolicine kolegija sa diplomskog studija i traje 6 mjeseci. Graduate Diploma traje godinu dana i nudi vam opciju slušanja većeg broja kolegija sa odabranog diplomskog studija.

Osim preddiplomskih i diplomskih studija, postoje i integrirani studiji. To je većinom studij medicine, dentalne medicine i farmacije. Integrirani studij traje pet ili šest godina i nakon završetka studija dobijete titulu magistra (npr.Bachelor of Pharmacy and Management/Master of Pharmacy Practice).

FLEKSIBILNOST

Akademska godina u Australiji počinje krajem veljače ili početkom ožujka i traje do kraja studenog. Prvi semestar završava krajem lipnja, a drugi semestar počinje početkom ili sredinom kolovoza, tako da studenti imaju 4-5 tjedana zimskih praznika. Također postoji i mid-semester break koji traje tjedan dana oko Uskrsa i tjedan dana u listopadu. Nakon završetka predavanja, počinje STUVAC week (study vacation), tjedan dana kada studenti nemaju predavanja i mogu se pripremati za nadolazeći ispitni rok. Postoje dva ispitna roka i na ispit se može izaći dva puta.

Studenti slušaju 4 kolegija po semestru. Meni je to bilo veliko iznenađenje, budući da sam u Hrvatskoj kao dvopredmetni student imala po 10 kolegija u semestru. Studenti mogu birati kada će slušati predavanja, na primjer imate nekoliko ponuđenih opcija iz svakog kolegija i vi u sustavu izaberete koja vam najbolje odgovara. Niste jutarnji tip? Izabrat ćete predavanja popodne. Želite imati više slobodnih dana? Možete staviti sva predavanja u dva dana. Ovo me također jako iznenadilo jer u Hrvatskoj nisam imala ni približno takvu fleksibilnost već je moj raspored ovisio o rasporedu odjela i grupi u koju bi me profesori stavili. Mogućnost izbora vam dopušta da lakše uskladite obaveze izvan faksa, poput posla i kojekakvih drugih obaveza.

Studijski programi također nude veliku fleksibilnost i različite opcije. Želite studirati pravo i fiziku ili računovodstvo i kineski jezik? To je moguće! Možete krojiti studij po vašoj mjeri i izabrati ono što vas interesira, makar su ti interesi u potpunosti različiti! Ne želite studirati full-time, već uz studiranje želite raditi? Možete studirati part-time sto znači da ćete imati samo dva kolegija po semestru! A ako se osjećate preopterećeno sa 4 kolegija po semestru ili želite imati više slobodnog vremena za posao ili izvannastavne aktivnosti, možete odlučiti slušati samo 3 kolegija po semestru i produžiti vrijeme studiranja. Za neke kolegije također postoji opcija slušanja tijekom zimskih ili ljetnih praznika. Na primjer, ja sam jedan kolegij odslušala tijekom ljetnih praznika te si time malo rasteretila obaveze na faksu tijekom semestra.

Ovisno o studiju i kolegijima, ocjene se ne temelje uvijek samo na ispitima, već i na nekakvim projektima, seminarima ili praksi. Ja tijekom svog diplomskog studija nisam imala nijedan ispit, već su mi se sve ocjene temeljile na seminarima, istraživačkim radovima, projektima i praksi. U principu, diplomskoj studiji imaju manje ispita nego preddiplomski studiji no to uistinu ovisi o onome što studirate. Primjerice, ako studirate pravo, vjerojatno ćete imati više ispita nego netko tko studira dizajn.

Iako sam imala 4 kolegija po semestru, često su mi oduzimali dosta vremena, jer svaki tjedan imate nekakve zadatke. U Hrvatskoj sam imala neke kolegije koji su zahtijevali konstantan rad, no za neke kolegije sam trebala zagrijati stolicu samo pred ispite, dok je u Australiji svaki kolegij zahtijevao konstantan rad.

Jedna od bitnih razlika koju bih istaknula između studiranja u Hrvatskoj i Australiji je odnos profesora i studenata. U Hrvatskoj je taj odnos jako formalan, dok je u Australiji veoma ležeran. Mnogi profesori, uz rad na fakultetu, rade u području koje predaju. Na primjer, profesor medicine radi kao doktor u bolnici ili profesor novinarstva radi kao novinar za radioteleviziju. Profesore se oslovljava sa njihovim imenom, a e-mailovi se pišu ležerno, bez korištenja formalnih izraza. Većina profesora će vam rado izaći u susret ukoliko iz opravdanih razloga niste stigli napisati rad na vrijeme ili niste bili u mogućnosti ispuniti neku drugu obavezu. Meni je isprva bilo čudno naviknuti se na ležeran i prijateljski odnos sa profesorima gdje će profesor popiti s vama kavu u pauzi tijekom predavanja, no moram priznati da je ta pozitivna i ohrabrujuća atmosfera jedna od najboljih stvari koju sam iskusila studirajući u inozemstvu.

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Osim različitih opcija studentskih programa, na sveučilištu postoje razna društva (Societies) u koje se možete učlaniti, upoznati druge studente, sudjelovati u različitim aktivnostima i steći nova znanja. Na sveučilištu na kojem sam ja studirala postoji preko 200 Societies, od onih vezanih uz studij poput Archaeology ili Business Society do religioznih i smiješnih, poput Dog Society ili Pokemon Society. Neka su uistinu korisna jer dovode poslodavce, nude program mentorstva i omogućuju vam da se povežete s ljudima koji rade u struci. Također možete postati predsjednik društva, event organizator, social media coordinator i slično, čime možete steći nove vještine i obogatiti životopis.

Osim raznih društava, sveučilišta organiziraju poslovne sajmove, radionice i događaje na kojima dovode domaće i strane poslodavce. To je izvrsna prilika za informiranje o tome kako dobiti posao u željenoj firmi, kako izgleda radni dan i kako izgleda selekcijski proces.

TROŠKOVI ŠKOLARINE

U Australiji školarine mogu biti jako visoke. Iz tog razloga, australska vlada omogućuje svojim državljanima dizanje studentskih kredita koje otplaćuju jednom kada počnu raditi i zarađivati dovoljnu svotu novaca. Trenutno ta svota novaca iznosi 47000AUD godišnje, što znači da ako zarađujete ispod 47000AUD godišnje, nećete plaćati ništa dok ne počnete zarađivati tu svotu. Za usporedbu, raspon plaća nakon završetka fakulteta se trenutno kreće između 50 000-75000AUD godišnje, ovisno o struci. Što vise zarađujete, to će vam država uzimati veći postotak od plaće za isplatu kredita. U prosjeku Australcima treba gotovo 10 godina da otplate studentski kredit. Osim studentskih kredita, australska vlada nudi limitirani broj mjesta za sufinanciranje studija, što znači da vlada plaća većinu školarine (oko 80%), a student plaća ostatak (između 3000AUD i 12000AUD godišnje, ovisno o fakultetu).

Australska vlada sufinancira samo određen broj smjerova, ponajviše na preddiplomskoj razini i samo nekolicinu na diplomskoj razini, tako da je pri odabiru fakulteta to bitno uzeti u obzir. Valja napomenuti da su ove opcije dostupne jedino australskim državljanima, tako da strani studenti u potpunosti moraju snositi troškove školovanja sami. Naravno, postoje razne stipendije koje su dostupne domaćim i stranim studentima, koje u potpunosti ili djelomično pokrivaju troškove školovanja. Neke od njih koje su dostupne hrvatskim državljanima možete pogledati ovdje.

Cijene preddiplomskih studija se kreću između 20 000-50 000AUD po godini, a diplomskih studija između 30 000 – 70 000AUD, ovisno o sveučilištu i odabranom smjeru. Na primjer, godišnja školarina za studenta medicine je skuplja od školarine za studenta likovne umjetnosti. U svakom slučaju, studiranje u Australiji, posebice za inozemne studente, može biti jako skupo!

KAMPUSI

Park na kampusu — Jedan od parkova na kampusu na Sveučilištu u Sydneyju

Kampusi australskih sveučilišta su veliki i na njima se nalazi sve što vam treba. Od zgrada fakulteta, referade i knjižnica, do zubara, doktora, dućana koji prodaju tehnološku opremu i ljekarni. Uistinu ne morate odlaziti s kampusa jer ćete tamo naći sve što vam je potrebno. Neke knjižnice i prostorije su otvorene 24 sata na dan, tako da ako ste noćni tip, možete preko noći učiti u knjižnici ili odmarati u jednoj od prostorija sa kaučima.

Studentski domovi se uglavnom nalaze na kampusu ili u blizini kampusa i većinom su vrlo moderno opremljeni. Nude se jednokrevetne, dvokrevetne ili trokrevetne sobe, a neki studentski domovi imaju i cijele stanove gdje možete živjeti i imati svoju sobu. Također postoje i opcija življenja u kućama koje su u vlasništvu sveučilišta, gdje dijelite prostor sa drugim ljudima i imate svoju sobu. Nažalost, studentski domovi nisu jeftini kao što je to slučaj u Hrvatskoj! Dapače, za neke studentske domove ćete izdvojiti puno više nego što bi izdvojili u stanu sa cimerima! Pa ipak, iako studentski domovi nisu jeftini, neki studenti se na to odlučuju zbog stanovanja u blizini fakulteta i pravog studentskog iskustva koje dobijete živeći ondje.

Na kampusu možete naći cafe barove i restorane gdje možete popiti kavu ili kupiti ručak, no hrana nije jeftina i nešto slično menzama ne postoji (ovo mi je bilo najveće razočaranje!). Također, kvaliteta i izbor hrane nije baš najbolji – zaboravite na svježe kuhanu hranu jer takvo što nećete naći. Ono što je u ponudi su hamburgeri, pizza, pasta, salate, sendviči i azijska hrana…

Kantina na kampusu — Kantina na Sveučilištu u Sydneyju

Kampusi su opremljeni najnovijim kompjuterima, projektorima i laboratorijima. Na primjer, ja sam studirala na fakultetu medija i komunikacija pa smo u sklopu fakulteta imali televizijski i radio studio, te smo mogli posuditi kamere, mikrofone i ostalu tehnološku opremu od fakulteta. Neka sveučilišta nude mogućnost posudbe laptopa ukoliko ste student nižeg socio-ekonomskog statusa, te jednokratnu novčanu pomoć ukoliko možete dokazati da nemate dovoljno novaca za život.

Na predavanja gotovo svi studenti dolaze sa mini laptopima ili tabletima i tako zapisuju bilješke, pa zamislite moje čuđenje kada sam se prvi tjedan pojavila sa bilježnicom i olovkom na predavanju. Sve je digitalizirano, od upisa na fakultet, plaćanja školarine do predavanja radova. Na primjer, moje sveučilište ima svoju aplikaciju gdje možete pogledati koliko ljudi trenutno čeka red u referadi, naručiti se kod doktora, pogledati gdje se što nalazi na kampusu, dobivati obavijesti o vašem rasporedu i rezultatima i sve ostalo što vam je potrebno.

Australija / 21 svibnja, 2022

OTOCI WHITSUNDAY: RAJ NA ZEMLJI

Otoci Whitsunday (Whitsunday islands) je skup od 74 otoka i ujedno i nacionalni park smješten u blizini sjeverne obale australske savezne države Queensland. Otoci su poznati po predivnim tropskim plažama, tirkiznom moru i Velikom Koraljnom Grebenu, za koji ste zasigurno čuli.

Veliki Koraljni Greben me fascinirao otkako smo na satu geografije u osnovnoj školi učili o tom prirodnom čudu svijeta. Nažalost, zbog koronavirusa i zatvorenih granica unutar Australije, nekoliko sam puta morala otkazati putovanje. No, dan kada sam mogla posjetiti ovaj predivan dio Australije napokon je stigao.

Otok Whitsunday je najpoznatiji i najveći otok od 74 otoka. Na njemu se nalazi i čuvena plaža Whitehaven beach koju je TripAdvisor ocijenio najboljom plažom na svijetu 2021.godine.

Budući da je otok Whitsunday nenaseljen, najbolje opcije za smještaj su mjesto na obali Airlie Beach i obližnji otok Hamilton.

Hamilton island je poznat po luksuznim resortima i nudi najviše opcija što se tiče različitih aktivnosti i zabave, no budući da većina turističkih tura kreće iz mjesta Airlie Beach, mi smo odlučili odsjesti ondje.

Airlie Beach je malo turističko mjesto na obali od nekih tisućinjak stanovnika, no ondje se nalazi sve što vam treba – supermarketi, restorani, barovi, suvenirnice i dućani sa odjećom. Budući da ondje prevladava tropska klima, prosječna temperatura se kreće između 24-32 °C tijekom cijele godine. Najbolje vrijeme za posjetu je zimski i proljetni period jer je tijekom ljetnih mjeseci (od prosinca do ožujka) kišna sezona. Mi smo ondje išli u veljači i nasreću izbjegli kišu, no sparina se itekako osjetila. Čim smo kročili na lokalni aerodrom, osjetio se težak i sparan zrak. Zanimljivo je da sam jedne noći ostavila ručnik na balkonu kako bi se osušio, no iduće jutro ručnik je i dalje bio mokar zbog količine vlage u zraku, iako se temperatura preko noći nije spuštala ispod 26 stupnjeva.

PALME I PJEŠČANE PLAŽE

Airlie Beach i otoci Whitsunday su pravi tropski raj sa predivnim pješčanim plažama i palmama. Morska voda je jako topla i tirkizno plave boje koja oduzima dah. Nažalost, zbog jako opasnih meduza nije preporučljivo kupati se u moru bez odijela za plivanje, posebice tijekom toplijih mjeseci, od listopada do svibnja. Dvije najopasnije meduze u oceanskim vodama Queenslanda su Box Jellyfish i Irukandji, a ujedno spadaju i među najopasnije meduze na svijetu. U trenutku dodira sa meduzom ne osjetite ništa, no simptomi počnu otprilike pola sata nakon što vas je meduza opekla. Neki od simptoma su ubrzan rad srca, znojenje, mučnina i povraćanje, jaka bol mišića i cijelog tijela, otežano disanje, gubitak svijesti, a često i smrt. Vodička nam je pričala kako je nju jednom opekla meduza Irukandji, te je završila u trodnevnoj komi na intenzivnoj njezi. Dakle, ne isplati se riskirati ulaziti u more (bez odijela za plivanje)! Na plažama se nalaze veliki znakovi koji upozoravaju na opasnosti, a pravilo koje vrijedi za općenito sve plaže u Australiji je pročitati znakove i ako znakovi ne savjetuju ulazak u more, ne ulaziti!

Kako bi se ljudi ipak mogli osvježiti u vodi, pokraj plaža se često nalaze bazeni i lagune za kupanje, pa tako i u Airlie beach, gdje se laguna nalazi u neposrednoj blizini plaže.

Airlie beach laguna — Laguna u Airlie Beach

WHITEHAVEN BEACH

Čuvena plaža Whitehaven se rasprostire preko 7 km s južne strane otoka Whitsunday i zbog čistog, bijelog pijeska i prozirne tirkizno-plave boje mora uistinu izgleda kao raj na zemlji! Navodno je čak i Oprah Winfrey prilikom svog posjeta rekla da plaža izgleda bolje nego išta viđeno u knjigama i časopisima. I to je stvarno istina! Ovo je jedno od onih mjesta koje uživo izgledaju čak i bolje nego na slikama!

Do plaže se može doći jedino organiziranim turama, a putovanje od Airlie beach do otoka Whitsunday traje između jedan i dva sata, ovisno o brzini broda. Cijene tura se kreću između 100-200AUD, a nude se poludnevni i jednodnevni izleti ili višednevno jedrenje oko otočja gdje se spava na jedrilicama. Mi smo se odlučili za jednodnevnu turu koja je uključivala odlazak na vidikovac Hill Inlet, plažu Whitehavan i ronjenje.

Vidikovac Hill Inlet je najpoznatiji vidikovac na otoku Whitsunday s kojeg se pruža pogled na plažu Whitehavan. Malo je reći da pogled oduzima dah i da nisam mogla prestati gledati u tu prekrasnu tirkizno-plavu boju mora…

Hill Inlet lookout — Vidikovac Hill Inlet

Nakon odlaska na vidikovac, spustili smo se do čuvene plaže gdje smo proveli nekoliko sati. Vidjevši plažu uživo, uvjerila sam se zašto je proglašena najboljom plažom na svijetu. More je gotovo prozirno i svijetlo plave boje koja podsjeća na vodu u bazenu. Prosječna temperatura mora je oko 25-26 °C stupnjeva tijekom cijele godine, a ljeti doseže i do 29 °C stupnjeva. Mogu vam reći da je more toliko toplo da ne želite izaći iz njega!

Na plaži smo proveli nekoliko sati i naravno, namazali se sa 50+ zaštitnim faktorom zbog izuzetno jakog sunčevog zračenja (UV indeks 11!) no ipak su mi izgorila stopala. To je samo dokaz koliko je australsko sunce jako te ako imate osjetljivu kožu, najbolje je imati zaštitnu odjeću na sebi cijelo vrijeme.

BOGATI PODVODNI SVIJET

Popodne smo proveli roneći u jednoj od uvala oko otoka i bilo je fascinantno vidjeti podvodni svijet Koraljnog mora koji sam dosad imala prilike vidjeti samo na dokumentarcima na televiziji. Gdjegod sam okrenula pogled vidjela sam koralje i ribe različitih šarenih boja, od roze do žute. Ono što me jako začudilo je to što se ribe uopće nisu bojale te sam ih gotovo mogla i taknuti. Možda zato što je ulov u ovom području zabranjen i nisu imale negativnog iskustva sa ljudima? Ako je netko od čitatelja iskusni ribolovac, voljela bih saznati odgovor na pitanje.

Bilo kako bilo, uistinu je bilo predivno vidjeti netaknutu prirodu i bogati podvodni svijet, a jedan od trenutaka koje bih istaknula je trenutak kada sam ugledala veliku morsku kornjaču kako pliva ispred mene. Ono što valja napomenuti je da je striktno zabranjeno dirati koralje tijekom ronjenja jer naš dodir može oštetiti zaštitni sloj koralja. Poznato je da je Veliki Koraljni Greben znatno oštećen u zadnja tri desetljeća, iako se naša vodička s time ne bi složila. Naime, rekla je da ona radi na očuvanju Velikog Koraljnog Grebena kao morski ekolog za australsku vladu i da oni redovito testiraju i analiziraju uzorke koralja koji dokazuju da Veliki Koraljni Greben zapravo ne odumire, već da UNESCO to tvrdi zbog nekakvih političkih razloga. Kome vjerovati, pitanje je sad?

VELIKI KORALJNI GREBEN IZ ZRAKA

Jedna od stvari koju svakako morate napraviti ukoliko budete imali prilike posjetiti ovo mjesto je vidjeti Veliki Koraljni Greben iz zraka. Panoramski let uglavnom traje oko sat vremena i u prosjeku košta između 250AUD i 500AUD po osobi, no mogu se naći ponude i po 150$ po osobi. Nije jeftino, no svakako je jedno iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život!

Let je započeo s aerodroma u Airlie beach i imali smo priliku vidjeti otočje Whitsunday iz zraka – Hamilton island koji sam prethodno spomenula, Hayman island koji slovi kao najskuplji otok gdje odsjedaju zvijezde poput Mariah Carey, Daydream island na kojem se takoder nalaze resorti gdje možete odsjesti i Whitsunday island na kojem se nalazi plaža Whitehaven.

Dan ranije smo posjetili otok Whitsunday i plažu Whitehavan, a sada smo je imali priliku vidjeti iz zraka i doista se ne mogu odlučiti izgleda li bolje iz zraka ili kad se nalaziš na plaži!

Whitsunday island — Plaža Whitehaven iz zraka

Let do Velikog Koraljnog Grebena traje jedno dvadesetak minuta jer se greben nalazi iza otočja Whitsunday, na otvorenom moru. Postoje ture koje nude ronjenje direktno iznad Velikog Koraljnog Grebena ili čak i spavanje u podvodnom hotelu, no za tako nešto trebate biti spremni izdvojiti 1000AUD po noćenju.

Veliki Koraljni Greben čine skupine manjih koraljnih grebena te svaki ima različit naziv, a jedan od zanimljivih je Heart Reef koji ima strukturu srca kojeg smo imali priliku vidjeti tijekom panoramskog leta.

Vidjeti Veliki Koraljni Greben me podsjetilo koliko je priroda fascinantna i predivna u svakom kutku ovoga svijeta te koliko smo zapravo mali naspram prirode.

Iako sam dosada posjetila druge dijelove Australije i svaki je zanimljiv na svoj način, ovo je definitivno nešto fascinatno i u potpunosti drukčije od svega što sam dosada imala prilike vidjeti. Ukoliko imate prilike, svakako bih svakome preporučila posjetiti ovaj kutak Australije!

/ 28 veljače, 2022

5 DOBRIH STRANA ŽIVOTA U AUSTRALIJI

Australija slovi kao jedna od najboljih zemalja za život i jedna od najpoželjnijih destinacija za useljenje. O tome svjedoči podatak da gotovo 200 000 migranata godišnje preseli u Australiju, a poznato je da je dobivanje vize često skup i dugotrajan proces.

Nakon dvije godine provedene u ovoj dalekoj zemlji, puno mi stvari fali od doma, no u ovom postu otkrivam koje su to po meni stvari koje Australiju čine dobrom zemljom za život.

1. VRIJEME

Australija je poznata po ugodnoj i toploj klimi, no to uvelike ovisi u kojem se dijelu Australije nalazite. Primjerice, u Canberri, glavnom gradu Australije, temperature se zimi spuštaju i ispod 0. No, ipak, u većem dijelu Australije prevladava topla klima, a budući da ja ne volim hladnoću, to mi se jako sviđa! Zimi sam preko dana znala nositi majicu kratkih rukava jer nekada temperature u Sydneyju dosežu i preko 20 stupnjeva! Za vrijeme toplijih zimskih dana možete se ići sunčati na plažu u kupaćem kostimu! Otkako sam se preselila u Australiju, zima mi više nije toliko omraženo godišnje doba!

2. VISOK STANDARD ŽIVOTA

Australija je zemlja mogućnosti. Jedna je od zemalja s najvišim životnim standardom i plaćama u svijetu. Trenutno je minimalna satnica 20.33$ po satu, što je oko 92 kn ili 12 eura. Ono što mi se jako sviđa su razne obrazovne i poslovne mogućnosti, kao i fleksibilnost. Primjerice, ukoliko želite biti zaposleni na puno radno vrijeme uz studij, možete studirati part-time i pohađati predavanja navečer nakon posla. Ukoliko vam se ne sviđa škola i želite se baviti nekim zanatom, možete napustiti srednju školu sa 16 godina i pohađati strukovno osposobljavanje ili početi raditi. Također, postoje opcije upisa fakulteta u starijoj životnoj dobi i razne opcije za prekvalifikaciju i promjenu karijere. Različite obrazovne i poslovne prilike pružaju mogućnosti napredovanja u karijeri i dobre zarade. Standard života je osjetno viši od standarda u Hrvatskoj i ostalim zemljama Balkana. Sa prosječnom plaćom, možete si priuštiti auto, najnoviji iPhone i MacBook, odlazak u restoran jedanput ili dvaput mjesečno i putovanje jednom godišnje. Naravno, ovo sve ovisi o individualnom stilu života i potrošnji, no prosječni Hrvat si nažalost teško može priuštiti najnoviji model MacBooka bez velikih odricanja.

3. UREĐENOST DRŽAVE

Znamo da na Balkanu pravila i zakoni često postoje samo na papiru, da se puno toga odvija preko veze, a da birokracija zadaje glavobolju. U Australiji se zna red i pravila postoje za gotovo sve. Od strogih ograničenja brzine i pravila za parkiranje do prodavanja žestokih pića u barovima i dućanima. Na primjer, alkohol možete kupiti u samo za to posebno namijenjenim dućanima (liquor stores), a ukoliko želite naručiti shooter u baru nakon ponoći, zaboravite na to jer je zabranjeno prodavati vrlo jaka alkoholna pića nakon ponoći. Iako se neki zakoni i pravila mogu činiti pretjerani nekome tko nije odrastao ovdje, uređenost države znači da vam ne treba dvadeset papira kada idete u državne službe i da većinu toga možete obaviti online. Gotovo sve je digitalizirano, a kreditnom karticom možete plaćati svugdje. Ukoliko trebate produžiti vozačku dozvolu ili promijeniti adresu stanovanja to možete napraviti online. Ja sam za prebacivanje inozemne vozačke dozvole trebala ići u jedan od njihovih ureda. Proces prebacivanje je bio brz. U uredu sam izvadila svoj broj na aparatu i kada se prikazao moj broj, otišla sam na šalter gdje sam dala potrebne dokumente, obavila provjeru vida i gdje su me slikali za vozačku. Na šalteru sam također platila trošak vozačke dozvole, a vozačku su mi poslali na moju kućnu adresu unutar dva tjedna. Kao što vidite, nije potrebno kupovati biljege na pošti, odlaziti do banke kako bi platili trošak izdavanja dokumenta i slične muke koje zadaju glavobolju prilikom rješavanja bilo kakve birokracije u Hrvatskoj.

4. DOTICAJ SA RAZLIČITIM KULTURAMA

Australija je multikulturalna zemlja i pruža mogućnosti upoznavanja ljudi i kultura iz različitih dijelova svijeta. Suživot sa različitim kulturama otvara vidike i uči vas prihvatiti ljude sa drukčijim načinom života i pogledom na svijet. Nešto što je vama potpuno normalno je možda jako neobično ljudima oko vas ili obrnuto, no naučite prihvaćati i poštivati različitosti. U velikim gradovima u Australiji je normalno vidjeti različite tipove ljudi poput muslimana i Indijaca obučenih u njihove narodne nošnje, gay parove, ljude različitih odjevnih stilova i religijskih i životnih uvjerenja. Kada se svakodnevno susrećete sa ljudima različitim od vas, to vas podsjeti koliko različitih kultura i načina života postoji i shvatite da nema razloga osuđivati druge ljude zato što izgledaju ili žive drukčije od vas. Nažalost, u mnogim dijelovima svijeta ljudi koji su različiti od većine se osuđuju i bivaju odbačeni od društva. U Australiji možete biti ono što jeste, i nitko vas neće osuđivati. A multikulturalno društvo znači i da postoji mnoštvo različitih restorana i barova za izlazak, idealno za one koje vole isprobavati različite kuhinje! Meksički, vijetnamski, japanski, grčki, talijanski restorani…na vama je samo da birate! U velikim gradovima, poput Sydneyja i Melbournea, nikada vam neće ponestati novih i zanimljivih mjesta za izlazak.

5. PRIRODNE LJEPOTE

Jeste li znali da je Australija zemlja sa najviše nacionalnih parkova na svijetu, čak 685? Samo u neposrednoj blizini Sydneyja se nalazi vise od deset nacionalnih parkova! Australija je savršena zemlja ako volite provoditi vrijeme na otvorenom, ljubitelj ste prirode i volite planinariti. Osam različitih klima znači da je priroda vrlo raznolika, pa možete vidjeti različitu floru i faunu, od pustinjske i sredozemne vegetacije, tropskih prašuma pa do listopadnih šuma. Ovdje se nalaze neke životinjske vrste koje ne možete naći nigdje drugdje u svijetu, a klokani, koale, australski dingosi i tasmanski vragovi samo su neke od njih. Zbog svoje veličine i prirodne raznolikosti neće vam nedostajati novih mjesta za istraživanje prirode. Ljudi iz cijeloga svijeta dolaze kako bi vidjeli prirodne ljepote i proputovali Australiju kamperom. No, prirodne ljepote se ne nalaze samo izvan gradova, već možete uživati i u mnoštvu prostranih gradskih parkova. Najveći australski grad Sydney je proglašen trećim najzelenijim gradom na svijetu, iza Moskve i Singapura. Čak 46% gradske površine zauzimaju javni parkovi, tako da ne morate dugo putovati ukoliko se zaželite mira i tišine u prirodi.

Ovdje sam navela neke od najistaknutijih dobrih strana života u Down Under, a u jednom od idućih postova ću pisati o onim lošijim stranama života u ovoj zemlji. Ako ste posjetili Australiju ili ste preselili u neku drugu zemlju, postoje li stvari za koje smatrate da su bolje nego u zemlji u kojoj ste rođeni? Slobodno pišite o tome u komentarima!

Podjeli ovo:

Podjeli ovo:

Podjeli ovo:

Podjeli ovo:

Podjeli ovo:

LOKACIJA IGRA VELIKU ULOGU

KOLIKO SE ZARAĐUJE U AUSTRALIJI?

CIJENE SMJEŠTAJA

TROŠKOVI HRANE

REŽIJE

PRIJEVOZ

ZDRAVSTVO

OBRAZOVANJE

OSTALI TROŠKOVI

Podjeli ovo:

1. PRIRODNE OPASNOSTI

2. DALJINA

3. NEDOSTATAK POVIJESTI I IDENTITETA

4. STIL ŽIVOTA

5. NANNY STATE

Podjeli ovo:

SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA U AUSTRALIJI

FLEKSIBILNOST

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

TROŠKOVI ŠKOLARINE

KAMPUSI

Podjeli ovo:

PALME I PJEŠČANE PLAŽE

WHITEHAVEN BEACH

BOGATI PODVODNI SVIJET

VELIKI KORALJNI GREBEN IZ ZRAKA

Podjeli ovo:

1. VRIJEME

2. VISOK STANDARD ŽIVOTA

3. UREĐENOST DRŽAVE

4. DOTICAJ SA RAZLIČITIM KULTURAMA

5. PRIRODNE LJEPOTE

Podjeli ovo: